O Slovacima u Zagrebu
Prva organizirana okupljanja Slovaka i Čeha u Zagrebu zabilježena su 1874. godine. U početku cilj je bio okupljanje zemljaka iz tadašnje Čehoslovačke radi očuvanja materinskog jezika, običaja, kulture i općenito očuvanja zavičajnog načina življenja. Osnovano je Društvo Čeha i Slovaka u Zagrebu. Nema podataka o broju članova. Bio je to uglavnom skup intelektualaca obje nacionalnosti i prijatelja iz Hrvatske. Naročito pažljivo su održavani međusobno dobri odnosi i prijateljstva domaćina i doseljenika. Priređivane su vedre i vesele zabave, kulturni i sportski život, održavani su koncerti, predavanja, recitacije, zajedničke spomen-večeri i izleti. Pred Prvi svjetski rat pod pritiskom i utjecajem Austro-Ugarske počelo je raslojavanje, podjela, te osnivanja i drugog društva “Československa obec”. Uz stalni policijski nadzor i sputavanje tadašnjih krutih austro-ugarskih vlasti, društvo se razvijalo, a 1928. odlučeno je da se izgradi Čehoslovački narodni dom u Zagrebu u Šubicevoj 20. Za sakupljanje potrebnih financijskih sredstava sljedeće je godine osnovano dioničko društvo Čehoslovački narodni dom sa sjedištem u Šubićevoj 20. Novčane priloge davali su građani češke i slovačke narodnosti u Hrvatskoj. Darovnim ugovorom gradske vlasti Zagreba poklonile su 9. rujna 1935. građevno zemljište (303,1 čhv u Šubićevoj 20, čestica 2175/6 broj 19086-XII1936), za izgradnju Čehoslovačke škole i društvenih prostorija. Dom je morao biti izgrađen za jednu godinu. “Zahraničný” Ustav Čehoslovačke Republike odobrio je pozajmicu (40% sredstava), koja su nedostajala. U nekoliko navrata dobivena su financijska sredstva od Ministarstva prosvjete i školstva i Ministarstva vanjskih poslova ČSR. Dom je završen u ožujku 1937. Tijekom Drugog svjetskog rata dom je Čehoslovačkom društvu oduzet za potrebe Gestapoa i radio Zagreba. Prostorije na drugom katu, na Dolcu 2, Češka beseda dobila je 1946. na korištenje sljedećih 50 godina. Derutni dom u Šubicevoj 20 vraćen je Čehoslovačkom društvu tek 1996. Na godišnjoj skupštini 1982. usvojen je statut po kojem se društvo sada zove “Češka beseda – Spolek Čechu a Slovaku v Zahrebe”. Treba napomenuti da je ono u stvarnosti uvijek bilo društvo Čeha i Slovaka.
Slovačke “Kraslice”
Nakon što su odlukom parlamenta Češke i Slovačke Federativne republike 1993. nastale dvije samostalne republike (države RČ i RS) razdvojilo se i Hrvatsko-čehoslovačko društvo na Društvo hrvatsko-slovačkoga prijateljstva Zagreb i Hrvatsko-češko društvo. Za predsjednika Društva hrvatsko-slovačkoga prijateljstva izabran je prof. dr. Ante Vukasović, a za tajnika Zlatko Jevak st.. Kako ima velik broj Slovaka koji žive u Zagrebu i u okolici, Velikoj Gorici, Zaprešicu i Sesvetama, osjećala se potreba za osnivanjem društva Slovaka po uzoru postojećih takvih organizacija u Hrvatskoj. Jedan od glavnih razloga osnivanja Matice slovačke Zagreb bio je taj što su Slovacima bila uskraćivana njihova prava u zajedničkom domu i društvu Češka beseda (društva Čeha i Slovaka) u kojem su sudjelovali od 1874.
Pripreme za osnivanje MS Zagreb, kao devetog ogranka Matice slovačke u Hrvatskoj sa sjedištem u Našicama (sadašnji Savez Slovaka u Hrvatskoj), započele su u prvoj polovici 1995. godine. U osnivanju ogranka u Zagrebu svesrdnu pomoć pružio je prvi veleposlanik Slovačke Republike u Hrvatskoj i BiH, sveučilišni profesor dr. Matúš Kučera sa svojim suradnicima. 1. prosinca 1995 održana je osnivačka skupština u prostorijama Hrvatsko-izraelskog društva u Vodnikovoj ulici u Zagrebu. Osnivači su bili Matica slovačka u Hrvatskoj i Društvo hrvatsko-slovačkog prijateljstva Zagreb. Na toj skupštini usvojen je i statut Matice slovačke ogranak Zagreb te za prvog predsjednika izabran je Zlatko Jevak st.
Dokumentacija
Financijsko izvješće za 2015. godinu
Financijsko izvješće za 2016. godinu
Financijsko izvješće za 2017. godinu
Financijsko izvješće za 2018. godinu
Financijsko izvješće za 2019. godinu
Financijsko izvješće za 2020. godinu
Financijsko izvješće za 2022. godinu
Financijsko izvješće za 2023. godinu
Financijski plan za 2024. godinu