O Slovacima u Zagrebu

Prva organizirana okupljanja Slovaka i Čeha u Zagrebu zabilježena su 1874. godine. U početku cilj je bio okupljanje zemljaka iz tadašnje Čehoslovačke radi očuvanja materinskog jezika, običaja, kulture i općenito očuvanja zavičajnog načina življenja. Osnovano je Društvo Čeha i Slovaka u Zagrebu. Nema podataka o broju članova. Bio je to uglavnom skup intelektualaca obje nacionalnosti i prijatelja iz Hrvatske. Naročito pažljivo su održavani međusobno dobri odnosi i prijateljstva domaćina i doseljenika. Priređivane su vedre i vesele zabave, kulturni i sportski život, održavani su koncerti, predavanja, recitacije, zajedničke spomen-večeri i izleti. Pred Prvi svjetski rat pod pritiskom i utjecajem Austro-Ugarske počelo je raslojavanje, podjela, te osnivanja i drugog društva “Československa obec”. Uz stalni policijski nadzor i sputavanje tadašnjih krutih austro-ugarskih vlasti, društvo se razvijalo, a 1928. odlučeno je da se izgradi Čehoslovački narodni dom u Zagrebu u Šubicevoj 20. Za sakupljanje potrebnih financijskih sredstava sljedeće je godine osnovano dioničko društvo Čehoslovački narodni dom sa sjedištem u Šubićevoj 20. Novčane priloge davali su građani češke i slovačke narodnosti u Hrvatskoj. Darovnim ugovorom gradske vlasti Zagreba poklonile su 9. rujna 1935. građevno zemljište (303,1 čhv u Šubićevoj 20, čestica 2175/6 broj 19086-XII1936), za izgradnju Čehoslovačke škole i društvenih prostorija. Dom je morao biti izgrađen za jednu godinu. “Zahraničný” Ustav Čehoslovačke Republike odobrio je pozajmicu (40% sredstava), koja su nedostajala. U nekoliko navrata dobivena su financijska sredstva od Ministarstva prosvjete i školstva i Ministarstva vanjskih poslova ČSR. Dom je završen u ožujku 1937. Tijekom Drugog svjetskog rata dom je Čehoslovačkom društvu oduzet za potrebe Gestapoa i radio Zagreba. Prostorije na drugom katu, na Dolcu 2, Češka beseda dobila je 1946. na korištenje sljedećih 50 godina. Derutni dom u Šubicevoj 20 vraćen je Čehoslovačkom društvu tek 1996. Na godišnjoj skupštini 1982. usvojen je statut po kojem se društvo sada zove “Češka beseda – Spolek Čechu a Slovaku v Zahrebe”. Treba napomenuti da je ono u stvarnosti uvijek bilo društvo Čeha i Slovaka.

Slovačke “Kraslice”

Nakon što su odlukom parlamenta Češke i Slovačke Federativne republike 1993. nastale dvije samostalne republike (države RČ i RS) razdvojilo se i Hrvatsko-čehoslovačko društvo na Društvo hrvatsko-slovačkoga prijateljstva Zagreb i Hrvatsko-češko društvo. Za predsjednika Društva hrvatsko-slovačkoga prijateljstva izabran je prof. dr. Ante Vukasović, a za tajnika Zlatko Jevak st.. Kako ima velik broj Slovaka koji žive u Zagrebu i u okolici, Velikoj Gorici, Zaprešicu i Sesvetama, osjećala se potreba za osnivanjem društva Slovaka po uzoru postojećih takvih organizacija u Hrvatskoj. Jedan od glavnih razloga osnivanja Matice slovačke Zagreb bio je taj što su Slovacima bila uskraćivana njihova prava u zajedničkom domu i društvu Češka beseda (društva Čeha i Slovaka) u kojem su sudjelovali od 1874.

Pripreme za osnivanje MS Zagreb, kao devetog ogranka Matice slovačke u Hrvatskoj sa sjedištem u Našicama (sadašnji Savez Slovaka u Hrvatskoj), započele su u prvoj polovici 1995. godine. U osnivanju ogranka u Zagrebu svesrdnu pomoć pružio je prvi veleposlanik Slovačke Republike u Hrvatskoj i BiH, sveučilišni profesor dr. Matúš Kučera sa svojim suradnicima. 1. prosinca 1995 održana je osnivačka skupština u prostorijama Hrvatsko-izraelskog društva u Vodnikovoj ulici u Zagrebu. Osnivači su bili Matica slovačka u Hrvatskoj i Društvo hrvatsko-slovačkog prijateljstva Zagreb. Na toj skupštini usvojen je i statut Matice slovačke ogranak Zagreb te za prvog predsjednika izabran je Zlatko Jevak st.

Dokumentacija

Scroll to Top