Naša misija i cilj

slovenskoUdruga u osnutku, bez tradicije i iskustva u samostalnom radu, bez prostorija i stalnih članova, morala se usmjeriti na program koji može ostvarivati u navedenim okolnostima. Najvažniji zadatak u početku bio je: poraditi na okupljanju stalnih članova i omogućiti im međusobno upoznavanje i zbližavanje, urediti popis članova sa potrebnim podacima, obnavljati materinski jezik i pismo kroz društveni rad, u razgovorima, i tečajevima slovačkog jezika. Taj rad će unaprijediti susreti sa lektorima i studentima slovakistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu, slovačkim književnicima, pjesnicima i slikarima koje ćemo pozvati u goste. Težište rada treba usmjeriti na održavanje spomen-večeri, na kojima ćemo predavanjima i kratkim referatima upoznavati članstvo sa velikanima slovačke i hrvatske povijesti u njihovoj vjekovnoj borbi i težnji za očuvanje slovačkog i hrvatskog identiteta, razvoj vlastitih kultura, jezika, pisma, škola i običaja. Upravo to je značajka ova dva tradicionalno prijateljska i srodna naroda koji su se u zajedničkoj Austro-Ugarskoj državi međusobno uvijek pomagali. Zajedničkim studijskim izletima po Slovačkoj upoznavat ćemo članove sa njezinim ljepotama i povijesnim vrijednostima. Raznim predavanjima upoznavat ćemo članstvo sa položajem u EU i zbivanjima u našem zavičaju. S obzirom na uvjete rada i dob članstva, ne može se očekivati skori rad folklornih, glazbenih, kazališnih grupa i biblioteke.

 

onama

Prvi koraci

Prva organizirana okupljanja Čeha i Slovaka u Zagrebu zabilježena su 1874. godine. U početku cilj je bio okupljanje zemljaka Čeha i Slovaka radi očuvanja materinskog jezika, običaja, kulture i općenito očuvanja zavičajnog načina življenja. Osnovano je Društvo Čeha i Slovaka “Češka beseda”. Nema podataka o broju članova. Bio je to uglavnom skup intelektualaca obje nacionalnosti i prijatelja iz Hrvatske. Naročito pažljivo su održavani međusobno dobri odnosi i prijateljstva domaćina i doseljenika. Priređivane su vedre i vesele zabave, kulturni i sportski život, održavani su koncerti, predavanja, recitacije, zajedničke spomen-večeri i izleti. Pred Prvi svjetski rat pod pritiskom i utjecajem Austro-Ugarske počelo je raslojavanje, podjela, te osnivanja i drugog društva “Československa obec”. Uz stalni policijski nadzor i sputavanje tadašnjih krutih austro-ugarskih vlasti, društvo se razvijalo, a 1928. odlučeno je da se izgradi Čehoslovački narodni dom u Zagrebu u Šubicevoj 20.Za sakupljanje potrebnih financijskih sredstava sljedeće je godine osnovano dioničko društvo Čehoslovački narodni dom sa sjedištem u Šubićevoj 20. Novčane priloge davali su građani češke i slovačke narodnosti u Hrvatskoj. Darovnim ugovorom gradske vlasti Zagreba poklonile su 9. rujna 1935. građevno zemljište (303,1 čhv u Šubićevoj 20, čestica 2175/6 broj 19086-XII1936), za izgradnju Čehoslovačke škole i društvenih prostorija. Dom je morao biti izgrađen za jednu godinu. “Zahraničný” Ustav Čehoslovačke Republike odobrio je pozajmicu (40% sredstava), koja su nedostajala. U nekoliko navrata dobivena su financijska sredstva od Ministarstva prosvjete i školstva i Ministarstva vanjskih poslova ČSR. Dom je završen u ožujku 1937. Tijekom Drugog svjetskog rata dom je Češkoj besedi oduzet za potrebe Gestapoa i radio Zagreba. Prostorije na drugom katu, na Dolcu 2, Češka beseda dobila je 1946. na korištenje sljedećih 50 godina. Derutni dom u Šubicevoj 20 vraćen je Češkoj besedi tek 1996. Na godišnjoj skupštini 1982. usvojen je statut po kojem se društvo sada zove “Češka beseda – Spolek Čechu a Slovaku v Zahrebe”. Treba napomenuti da je ono u stvarnosti uvijek bilo društvo Čeha i Slovaka.